OSNOVNA ŠKOLA "DANILO ZELENOVIĆ"  Sirig

 
glavna istorijat organizacija aktivnosti foto galerija AV galerija prilozi linkovi kontakt    
 
 
 
 

Da biste doneli pravilnu odluku o izboru srednje škole,  treba da budete obavešteni.

Takođe treba da znate šta želite:

-da li želite da se zaposlite posle završene srednje škole

-da nastavite školovanje posle završene srednje škole

-da završite srednju stručnu školu i da posle možda nastavite školovanje

Srednja škola je prva stepenica posle obavezne osnovne škole. Posle nje se školovanje može nastaviti na višim školama i fakultetima.

Postoje tri vrste srednjih škola:

1 . Gimnazija

2. Srednje stručne škole

3. Umetničke škole

GIMNAZIJA je srednja škola koja pruža široko opšte obrazovanje i priprema učenike za dalje školovanje. Traje četiri godine.

Uslov za upis u gimnaziju je položen kvalifikacioni ispit. Kvalifikacioni ispit se sastoji iz provere znanja iz sprpskog i matematike i polaže se u svojoj osnovnoj školi.

Ima prohodnost na svima fakultetima i višim školama uz obavezu polaganja prijemnog ispita za fakultete i više škole .

SREDNJE SRUČNE ŠKOLE osposobljavaju za rad, odnosno za razna zanimanja. Školovanje u njima traje tri ili četiri godine.

Za upis u trogodišnju srednju stručnu školu nije potrebno polagati kvalifikacioni ispit.

Po završetku takve škole ne može se direktno ići na  fakultete, ali je moguće uz polaganje dopunskih ispita pre polaganja prijemnog ispita za fakultet.

Iz nekih togodišnjih srednjih stručnih škola postoji direktna prohodnost na više škole uz polaganje prijemnog ispita.

Ako neko ko je upisao trogodišnju školu želi preći na četvorogodišnju, potrebno je polaganje dopunskih ispita.

Za upis u četvorogodišnju srednju stručnu školu polaže se kvalifikacioni ispit u svojoj osnovnoj školi.

Po završetku srednje stručne škole se može polagati prijemni za više škole i fakultete.

UMETNIČKE ŠKOLE traju četiri godine. U umetničke škole se upisuju učenici sa posebno izraženim talentom za tu oblast.

Postoje: muzičke škole, baletske škole, škole likovene oblasti, dizajnerske škole, i umetnički zanati.

Posle završene umetničke škole se može polagati prijemni ispit za određeni fakultet.

 

O čemu još treba voditi računa pri izboru zanimanja?

1. Razmislite o svojim radnim navikama, treba znati da srednje škole zahtevaju mnogo više učenja i rad nego osnovne.

2. Kakav je vaš školski uspeh, da li je dovoljno dobar za upis u školu za koju vlada veliko interesovanje?

3. Koje školske predmete najviše volite i koji vas najviše interesuju kao i kakav uspeh imate iz određenih predmeta?

 

Pri izboru srednje škole može se krenuti nekim STRANPUTICAMA,  a to su najčešće greške koje se prave:

  1. Upisaću se u najbližu školu. Ako se budeš rukovodio ovim načinom , biće ti zgodno četiri godine, nećeš se mučiti i putovati daleko od kuće, ali se može dogoditi da se posle celog radnog veka mučiš jer moraš raditi ono što ne voliš !
  2. Upisaću se u tu školu jer većina mojih drugova ide tamo i ne bih da se razdvajam od njih. Za tvoje drugove je ta škola možda prava, ali za tebe možda nije. Ni dobri drugovi te ne mogu spasiti od nezadovoljstva pogrešno odabranom školom. Zatim, biće drugara i novoj školi.
  3. Upisaću se u ovu školu jer je popularna. I ako je ta škola trenutno popularna, možda to neće biti i kroz četiri godine kada je ti završiš. Popularnost je mišljenje većine, a ti šta misliš ?
  4. Upisaću se u školu koju su izabrali moji roditelji. Ostvarivanje sna svojih roditelja te može odvesti u školu koju ne voliši gde ćeš se osećati nezadovoljno ili još gore, nedorastao zahtevima škole.
  5. Upisaću se bilo gde jer imam slab uspeh. Postoje i dvogodišnje i trogodišnje škole. I sa slabijim školskim uspehom postoji mogućnost izbora !
  6. Doneo sam odluku, ili ta škola ili ništa! Uvek treba da imaš i rezervne izbore, alternative, slične smerove koji bi ispunili tvoja očekivanja. Ne treba biti isključiv.
  7. Ja sam skroz odličan, sve mi sjajno ide, sve jedno je šta ću upisati. I ako je tako, postoje predmeti koje više voliš i oblasti kojima si više naklonjen. Razmišljaj o tome i idi u gimnaziju!

   

IZBOR JE VAŠ !!!:

ŠKOLA I ZANIMANJE MORA PRVENSTVENO ODGOVARATI VAMA , A TEK POTOM VAŠIM RODITELJIMA , DRUGOVIMA....

 

U aktivnostima vezanim za profesionalnu orijentaciju, vi, učenici osmih razreda škole „Danilo Zelenović“, imali ste prilike da se putem upitnika upoznate sa oblastima  rada i profesija. U vašem izboru važno je da se rukovodite svojim interesovanjima, jer ćete tako raditi sa  zadovoljstvom i raodšću, baš posao u budućnosti nikada vam neće „pasti teško“.

Takođe ste procenjivali svoje sposobnosti . Sposobnosti su vaše mogućnosti da uspešno obavljate neke poslove. Ako se trudite, svoje sposobnosti možete razvijati do izvesne granice. Uvek ćete biti uspešniji i zadovoljniji u obavljanju poslova za koje imate sposobnosti. Najbolje je izabrati zanimanje koje je u skladu sa sposobnostima, a ne ono koje premašuje ili je ispod naših sposobnosti. Ako izaberete zanimanje koje zahteva veće sposobnosti nego što ih vi imate, bićete neuspešni u poslu i samim tim i nezadovoljni. Ako izaberete poslove koji zahtevaju manje sposobnosti nego što ih vi imate, nećete imati izazov i bićete nezadovoljni.

Ima još nešto o čemu treba da razmislite kada se odlučujete za srednju školu:

Kakve su vaše osobine ličnosti ?

Različite osobine ličnosti su važne za rad u različitim zanimanjima. Osobine ličnosti čine da se u sličnim situacijama ponašamo slično. Osobine ličnosti se mogu menjati u toku života, naročito u vašem uzrastu kada se još razvija ličnost, osobine se mogu oblikovati pod uticajem posla koji obavljamo i sredine u kojoj živimo.

 

 

SAMO AKO IZABERETE ZANIMANJE KOJE JE U SKLADU SA VAŠIM SPOSOBNOSTIMA, INTERESOVANJIMA I OSOBINAMA LIČNOSTI, NADAJTE SE USPEHU I ZADOVOLJSTVU U RADU.

 

Konkurs za upis u srednje škole koji će svaki učenik kupiti sadrži deteljna uputstva. Evo nekih opštih uslova:

Izbor kandidata za upis u srednju školu se vrši na osnovu bodovanja kandidata.

ZA UPIS U SREDNJU ŠKOLU BEZ POLAGANJA kvalifikacionog ispita za one obrazovne profile za koje školovanje traje manje od četiri godine vrši se na osnovu  opšteg uspeha u šestom, sedmom i osmom razredu. Opšti uspeh se  iskazuje brojem bodova koji se dobija na sledeći način:

Na kraju svakog razreda u knjižici je srednja ocena izražena brojem sa dve decimale. Tri srednje ocene (6, 7 i 8 razreda) se saberu i pomnože brojem četiri. Tako da kandidat na osnovu opšteg uspeha može da ostvari maksimalno 60 bodova.

 

Na ovaj način ostvareni bodovi se uzimaju kao konačan broj poena prilikom konkurisanja za one obrazovne profile za koje školovanje traje manje od četiri godine.

 

ZA POLAGANJE KVALIFIKACIONOG ISPITA se prijavljuju učenici koji konkurišu za upis u gimnazije i četvorogodišnje srednje stručne škole.

 

Konačan broj poena pri upisu u četvorogodišnje srednje škole se dobija sabiranjem poena iz osnovne škole i poena ostvarenih na kvalifikacionom ispitu.

Opšti uspeh se iskazuje brojem bodova koji se dobija na sledeći način:

Na kraju svakog razreda, šestog, sedmog i osmog , u knjižici je srednja ocena izražena brojem sa dve decimale. Tri srednje ocene (6, 7 i 8 razred a ) se saberu i pomnože brojem četiri. Ta ko da kandidat na osnovu opšteg uspeha može da ostvari maksimalno 60 bodova.

Kvalifikacioni ispit se polaže u osnovnoj školi u kojoj je kandidat završio osmi razred. Ova se aktivnost obavlja u svim školama u Srbiji u junu mesecu u isto vreme. Ovaj ispit se polaže dva dana, i sastoji se od provere znanja iz srpskog i matematike. Po ovom osnovu učenik može da ostvari najviše 40 bodova, odnosno, 20 po predmetu.

Smatra se da je kandidat položio kvalifikacioni ispit ako je ostvario najmanje 1 poen iz svakog predmeta.

Redosled kandidata koji su konkurisali u škole u trajanju od četiri godine utvrđuje se prema ukupnom broju bodova po svim osnovama (znači i iz osnovne škole i sa kvalifikacionog ispita) Prvo se raspoređuju kandidati koji su osvojili najmanje po pet bodova iz svakog predmeta, a zatim oni sa najmanje jednim bodom iz svakog predmeta.

Kada se ovakve rang-liste utvrde, u osnovnim školama učenici uz pomoć razrednih starešina popunjavaju tzv. „listu želja“ , odnosno spisak najviše dvadeset opredeljenja za dalje školovanje. Ova opredeljenja sadrže šifru učenika, naziv škole, mesto škole i šifru i naziv obrazovnog profila prema listi objavljenoj u konkursu. 

 

Sve navedene aktivnosti se dešavaju u junu i razredne starešine pomažu učenicima da se snađu i pravilno popune dokumentaciju za upis. Učenicima će se pružati detaljne i blagovremene informacije